Jedna od osobina živih bića je rast. Rastom živo biće usavršava svoj sustav i funkcije. Najvažniji činioci koji izazivaju rast su nasljedni i nalaze se u zametku živog bića.
I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja. To su: embrionalni stupanj (u majčinoj utrobi), razdoblje dojenčeta, zatim djetinjstva, mladosti, zrelog doba i , najzad, starosti.
Neka živa bića jedva da imaju rano djetinjstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti čim se izlegu. Zamorče je sposobno starati se o sebi već trećeg dana po dolasku na svijet. A ljudsko biće je potpuno odraslo tek negdje oko dvadesete godine.
Od prvog trenutka novorođenče ima sve one živčane stanice koje će imati tokom cijelog života: moždane i periferne. Razvoj veza između ovih živčanih stanica omogućava djetetu da kontrolira svoje pokrete, da uči i ponaša kao društveno biće.
Sva ljudska bića rastu na sličan način, ali ipak postoje i neke bitne razlike između djece različitog spola. Dječaci i djevojčice prolaze istu stazu, ali na različit način i različitom brzinom.
Tijekom nekoliko prvih tjedana poslije rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije u toku života. Već pred kraj prve godine raste se sporije, a tijekom čitavog djetinjstva sasvim umjereno. Pri kraju djetinjstva brzina rasta počinje se ubrzavati. To razdoblje u djevojčica nastupa obično između jedanaeste i trinaeste godine, a u dječaka između dvanaeste i četrnaeste. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najveću moguću brzinu rasta. Potom brzina rasta počinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.
Povećanje visine i težine obično ne idu istovremeno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobiva na težini. Kod mnoge djece postoji tzv. "bucmasto" razdoblje, negdje između jedanaeste i dvanaeste godine. A tada dijete počinje naglo rasti i "bucmasti" izgled se gubi.
I ljudska bića i životinje prolaze kroz nekoliko stupnjeva razvoja. To su: embrionalni stupanj (u majčinoj utrobi), razdoblje dojenčeta, zatim djetinjstva, mladosti, zrelog doba i , najzad, starosti.
Neka živa bića jedva da imaju rano djetinjstvo. Neke ptice, na primjer, mogu letjeti čim se izlegu. Zamorče je sposobno starati se o sebi već trećeg dana po dolasku na svijet. A ljudsko biće je potpuno odraslo tek negdje oko dvadesete godine.
Od prvog trenutka novorođenče ima sve one živčane stanice koje će imati tokom cijelog života: moždane i periferne. Razvoj veza između ovih živčanih stanica omogućava djetetu da kontrolira svoje pokrete, da uči i ponaša kao društveno biće.
Sva ljudska bića rastu na sličan način, ali ipak postoje i neke bitne razlike između djece različitog spola. Dječaci i djevojčice prolaze istu stazu, ali na različit način i različitom brzinom.
Tijekom nekoliko prvih tjedana poslije rođenja, tijelo raste znatno brže nego ikad kasnije u toku života. Već pred kraj prve godine raste se sporije, a tijekom čitavog djetinjstva sasvim umjereno. Pri kraju djetinjstva brzina rasta počinje se ubrzavati. To razdoblje u djevojčica nastupa obično između jedanaeste i trinaeste godine, a u dječaka između dvanaeste i četrnaeste. Neko vrijeme oni rastu, sve dok ne dostignu najveću moguću brzinu rasta. Potom brzina rasta počinje opadati, sve do trenutka kad rast potpuno prestaje.
Povećanje visine i težine obično ne idu istovremeno. Najprije se raste u visinu, a potom se dobiva na težini. Kod mnoge djece postoji tzv. "bucmasto" razdoblje, negdje između jedanaeste i dvanaeste godine. A tada dijete počinje naglo rasti i "bucmasti" izgled se gubi.
