Ništa od smaka svijeta 21. 12. 2012!

Maje jesu proricale, ali njihova proročanstva nisu fatalistička, tvrde stručnjaci.

Stručnjaci tvrde da Maje nisu prorekli da će krajem ove godine nastupiti apokalipsa, kako se do sada vjerovalo.

Arheolozi i antropolozi tvrde da majansko proročanstvo postoji, ali da se ne odnosi na kraj svijeta. Apokaliptičke vizije koje su prisutne više od 1.000 godina u zapadnoj, kršćanskoj civilizaciji, nisu svojstvene majanskom poimanju svijeta.

Tema  održanog skupa krajem devetog mjeseca u Meridi, na jugu Meksika, bio je majanski kalendar koji se sastoji iz baktuna - perioda od 394 godine. Poseban značaj za Maje imao je broj 13, tako da će, ako se vrijeme računa od 3114. godine prije nove ere, kako je utvrđeno majanskim kalendarom, 13 baktuna (5.125 godina) isteći 21. 12 2012. godine.

Alfredo Barera (Barrera) iz Meksičkog insituta za antropologiju i povijest rekao je da Maje jesu predviđale budućnost, ali da se ovakvi značajni datumi odnose na svakodnevne događaje poput suša ili izbijanja epidemije.

"Maje jesu proricale, ali njihova proročanstva nisu fatalistička. Imajući u vidu njihovo ciklično shvatanje povijesti, ona su se odnosila na ponavaljanje događaja", smatra Barera.

Stručnjaci tvrde da su se drevne Maje, čija je "klasična" kultura procvat doživjela između 900. i 300. prije nove ere, izuzetno zanimali za budućnost, uključujući i događaje koji će nastupiti daleko poslije 21. 12. 2012. "Postoje mnogi spomenici Maja koji svjedoče o njihovom bavljenju događajima daleko poslije 2012. godine", navodi antropolog Geoffrey Braswell sa univerziteta u San Diegu, u Kaliforniji.

Izvor: www.uprolazu.com

Zanimljivost - Zašto je sagrađen Kineski zid?

Oko 221.g. prije nove ere moćni car Ši Huang TI je ujedinio razne dijelove Kine. Ali, sjeverno od njegova carstva u pustinjama su živjela barbarska plemena nomada, i on je osjećao da oni predstavljaju opasnost za njegovo carstvo. Stoga je naredio da se podigne veliki zid koji će štititi sve sjeverne provincije Kine.
Kineski zid je zaista bio golem projekt, završen za samo 15godina. Kasnije je produljen, mnogo je puta dograđivan, ali i djelomice uništavan. Usprkos tomu, još uvjek postoji veiki dio ovog zida.
Je li car uspio spriječiti upade nomada u Kinu. Na žalost, nije. Neki dio zida uvijek bi bio oštećen. Tako su barbari, zvani Mongoli, stalno upadali kroz oštećene dijeove zida. Ne samo to. Ni sami se Kinezi nisu držali svog zida. Kineski seljaci su ponekad obrađivali zemlju iizvan zida.
I pored toga, Kineski zid je služio (i još uvijek suži) kao granica između kineske i mongolske kulture, između poljoprivrednog i nomadskog načina života.
Kineski zid je najdulji zid na svjietu. Ako se uračunaju sva krivudanja, dugačak je preko tri tisuće kilometara. Budići da je to obrambeni zid, pruža se uzduž planinskih grebena i uskih kulisa.
Kineski zid je zidan od zemlje, kamena i opeke. Visok je između 5 i 10 metara, a u pravilnim razmacima se uzdižu stražarnice. Uzduž vrha zida sagrađena je staza široka 4,5 metara.