Da li postoji kolektivna svijest ?

Kolektivna svijest ljudi - pokazuje da ako na događajima gdje prisustvuje tisuća ljudi ,kao na nogometnim utakmicama gdje imamo veselu atmosferu, ta ista atmosfera se prenosi i na pojedinca koji možda baš i nije raspoložn ali njegovo raspoložnje se mijenja u toj masi raspoloženih ljudi. Isto se događa i na koncertima kad sam izvođač može da pokrene masu emocija koje se prenose na ostale ljude međusobno.

Koletivna svijest na nivou atoma - ako imamo atom i njegovu kolektivnu svijest onda npr. dva elektrona koja otpusti i koja su međusobno udaljena npr.100 svjetlosnih godina ,imaju informacije jedan o drugom i međusobno su zavisni bez obzira na udaljenost. Što znači da djelovanje na jedan elektron mijenja stanje drugog elektrona, odnosno oni su spojeni na tu istu kolektivnu svijest i dobijaju informacije preko tog medija. Svaku informaciju koju prenesemo na elektron ona se prenosi prvo u medij, odnosno u kolketivnu svijest atoma, a tek onda preko medija do drugog eleketrona koji je udaljen. Taj isti atom je dio kolektivne svijesti nekog drugog oblika npr. dio čovjeka pa je onda on dio i ljudske kolektivne svijesti .

To nam može pojasniti mnoge stvari npr. kad zamisljamo neku osobu mi se spajamo sa kolektivnom sviješću i to je upotpunosti moguće, međutim sve negativne misli su kao bumerang i vraćaju se.

Osim toga, vjerovatno ste čuli za priče da vračare uzimaju dlake ili neki dio koji pripada osobi kojoj žele nauditi. Mislite li sad da je ona nadarena tom sposobnošću ? Morate znati da život nije početak i kraj, on nema kraja nego prelazak iz jedne u drugu dimenziju.

Smrt je naša imaginacija kao i sav svemir koji se u ovom slučaju pokazao kao hologramski.

Zanimljivost - Što su katakombe?

Katakombe su podzemne grobnice što se nalaze nedaleko od Rima, gdje su sahranjeni stari kršćani. Te su grobnice isklesane u mekanoj stijeni na svetom području što okružuje Rim.
Kad je car Neron počeo progoniti kršćane, oni su se skupljali u grobnicama na molitvu. Na groblju je svaki građanin bio siguran. Kasnije, sredinom 3. stoljeća, čak ni katakombe više nisu bile sigurne. Kršćani su onda zazidali postojeće ulaze i napravili nove, tajne. Podzemni hodnici su se pravili kilometrima. Kaže se da su katakombe bile duže od Apebinskog poluotoka da se hodnici pružaju pravolinijski.

Kada se, u doba Konstantina, završio progon kršćana, katakombe su počeli posjećivati mnogi hodočasnici. Ali, kad su Goti 410. godine osvojili i opustošili Rim, ulazi u katakombe su zatrpani da bi se katakombe zaštitile. Već u 12. stoljeću katakombe su bile potpuno zaboravljene. Bile su tako dobro sakrivene, da je tek 1578. godine jedna katakomba slučajno pronađena.

Hodnici su u katakombama obično pravolinijski i dugački 3 do 4 kilometra. široki su tek toliko da se dva grobara, koja nose mrtvačka nosila, mogu mimoići. Stube što vode u ove hodnike ponekad su i 12 metara ispod zemlje. Pri dnu stuba hodnici se račvaju u svim pravcima.

Neke katakombe imaju dvije ili više razina. Na primjer katakombe Svetog Sebastijana imaju 4 razine. U zidovima katakombi nalaze se šupljine u koja su stavljena tijela umrlih. Te su šupljine prvobitno bile zazidane opekama ili kamenom. Mnoge od tih pregrada su u međuvremenu popustile i popucale, pa se današnji posjetitelji katakombi moraju povlačiti između dugih redova kostura.

Zanimljivost - Zašto je sagrađen Kineski zid?

Oko 221.g. prije nove ere moćni car Ši Huang TI je ujedinio razne dijelove Kine. Ali, sjeverno od njegova carstva u pustinjama su živjela barbarska plemena nomada, i on je osjećao da oni predstavljaju opasnost za njegovo carstvo. Stoga je naredio da se podigne veliki zid koji će štititi sve sjeverne provincije Kine.
Kineski zid je zaista bio golem projekt, završen za samo 15godina. Kasnije je produljen, mnogo je puta dograđivan, ali i djelomice uništavan. Usprkos tomu, još uvjek postoji veiki dio ovog zida.
Je li car uspio spriječiti upade nomada u Kinu. Na žalost, nije. Neki dio zida uvijek bi bio oštećen. Tako su barbari, zvani Mongoli, stalno upadali kroz oštećene dijeove zida. Ne samo to. Ni sami se Kinezi nisu držali svog zida. Kineski seljaci su ponekad obrađivali zemlju iizvan zida.
I pored toga, Kineski zid je služio (i još uvijek suži) kao granica između kineske i mongolske kulture, između poljoprivrednog i nomadskog načina života.
Kineski zid je najdulji zid na svjietu. Ako se uračunaju sva krivudanja, dugačak je preko tri tisuće kilometara. Budići da je to obrambeni zid, pruža se uzduž planinskih grebena i uskih kulisa.
Kineski zid je zidan od zemlje, kamena i opeke. Visok je između 5 i 10 metara, a u pravilnim razmacima se uzdižu stražarnice. Uzduž vrha zida sagrađena je staza široka 4,5 metara.